Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ) izdao je za sutra crveni alarm za toplotni val - izuzetno opasno vrijeme za Dubrovačku i Riječku regiju, dok je narandžasti alarm - opasno vrijeme izdao za Kninsku i Splitsku regiju. U Riječkoj regiji DHMZ sutra očekuje maksimalnu temperaturu veću od 35 Celzijusa, a minimalnu veću od 23 stepena.

U Dubrovačkoj regiji DHMZ sutra očekuje maksimalnu temperaturu veću od 33 stepena, a minimalnu veću od 26. 

"Preduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima dobijenim od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama", upozorio je DHMZ. 

Crveno upozorenje za toplotne valove DHMZ je izdao i za nedjelju, ponedjeljak i utorak, od 11. do 13. avgusta, za Riječku, Dubrovačku i Splitsku regiju. 

Za utorak, 13. avgusta, crveno upozorenje DHMZ je izdao i za Karlovačku i Kninsku regiju. 

Direkcija civilne zaštite MUP-a RH savjetuje vozače da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i da na put ne kreću bez vode. 

"Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su izuzetno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti", ističe Direkcija civilne zaštite. 

Građane savjetuje i da obuku prozračnu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala i laganu obuću, da zaštite glavu od direktnog sunca, te da djecu i životinje ne ostavljajte same na suncu i u vozilima, a rashladni uređaj namjeste na temperaturu sedam Celzijusa nižu od vanjske.

Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, na stranicama DHMZ-a pratiti upozorenja o toplotnim valovima i mogućim iznenadnim promjenama vremena. Na stranicama HAK-a treba provjeravati stanje na putevima prije nego što se kreće na put, ističe Direkcija civilne zaštite.

Visoke temperature mogu podstaći iscrpljenost i toplotni udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Savjetuje se rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.

Treba izbjegavati boravak na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima. Treba izbjegavati naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.

Potrebno je redovno koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci - za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te obući ih u laganu odjeću koja ih takođe štiti od UV zračenja.

Potrebno je rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni vazduh, danju zatvoriti prozore i spustiti roletne, naročito one koje su okrenute prema suncu te isključiti što je više moguće električnih uređaja u kući. Građani koji imaju zdravstvenih problema trebaju potražiti savjet ljekara, navodi "Index".

Nezavisne